Nasađivanje i sadnja
Vinova loza se može saditi u jesen ili na proljeće. Na kontinentu treba obaviti u proljeće, od kraja ožujka pa do kraja svibnja. U Baranji se sadnja mladih sadnica zove nasađivanje, dok se proces nadoknađivanja propalih sadnica zove sadnja.
Do pojave filoksere (trsne uši) 1869. godine vinova loza se uzgajala na vlastitom korijenu. Nasađivanje se prije toga u 19. stoljeću radilo tzv. ubadanjem. Rupa za mladicu prvo se pravila motikom ili ašovom, kasnije su koristili razne specijalizirane alate za to tzv. rupičare ili bušače. Grančice koje su planirali zasaditi iduće godine još su zimi poskidali s čokota. Grančice su rezali na 30-35 cm dužine, te su ih u podrumima čuvali u pijesku do proljeća. Prije sadnje su ih postavili u vodu.
Nepisano pravilo pri nasađivanju vinograda bilo je da redovi moraju biti u križ planini kako kiša ne bi odnijela lozu te da ne ispere plodnu zemlju.
Za sadnju vinograda u proljeće, duboko oranje ili rigolanje se obavlja u kasnu jesen, do početka zime i jačih mrazova. Rigolanje je bilo i ostalo jako važan proces pri nasađivanju vinove loze jer se njime stvaraju povoljni uvjeti za brži početni razvoj mladoga trsa.
Meliorativnu gnojidbu - čiji je cilj bio da se tlo obogati u glavnoj zoni rasprostiranja korijena do nivoa dobre opskrbljenosti tla uz zalihu hranjiva za rast i razvoj vinograda te postizanje redovitih i visokih prinosa – postizali na način da su na mjestu gdje su planirali posaditi red loze iskopali brazdu duboku dva ašova, gornji plodni sloj zemlje bacali su na jednu stranu brazde, a donji na drugu stranu, na dno bazde su staviljali gnojivo (goveđeg porijekla), pa mladicu - a pri pokrivanju su na dno brazde stavili ašov zemlje iz gornjeg sloja (onaj plodni), a površinu su zatrpali donjim slojem zemlje. Zatim su mladicu zalili i nad nju navukli humak fine zemlje od 5 cm, čime su ju štitili od sunca i vjetra, a time i od isušivanja.
Nakon masovnog propadanja vinograda zbog filoksere, otkrilo se da je korijen nekih američkih vrsta vinove loze otporan na filokseru. Križanjem su stvorene brojne podloge vinove loze koje su i danas u upotrebi. Baranjski vinogradari su s vremenom isto svladali način križanja sorti.
Izvor:
Károly, Lábadi: Drávaszögi ábécé, Eszék-Budapest, 1996.
Károly, Lábadi: Boranyja, Beli Manastir, 2007.
Privatna kolekcija gospođe Margite Sabo iz Zmajevca.
