Arheološki nalazi kao svjedočanstvo vinogradarstva i vinarstva na području Slavonije i Baranje

Unatoč brojnim zapisima antičkih pisaca o ratnim pohodima i ostalim događanjima u provinciji tijekom carskog razdoblja, vrlo je malo zapisa vezano uz vinogradarstvo na ovom području. O antičkom vinogradarstvu i vinarstvu, osim iz šturih izvora, najviše informacija saznajemo s epigrafskih spomenika te iz ostalih arheoloških nalaza.

Za serviranje i konzumaciju vina u rimsko su se doba koristili keramički, stakleni i brončani vrčevi i čaše, a za transport keramičke amfore i drvene bačve. Danas su nam ovi arheološki nalazi dokaz konzumacije i uzgoja vina na našem području.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

            Baranja ima svoje Bansko brdo, Rimljani su ga zvali Mons Aureus (Zlatno brdo) vjerojatno zbog idealnih uvjeta za uzgoj vinove loze i ukusnog vina. Na ovom području pronađen je u 18. st. u Popovcu, na brežuljku Pogan, možda najznačajniji spomenik vezan uz antičko vinogradarstvo ovoga kraja. Ovaj žrtvenik, datiran u 4. st., posvetio je bogu ocu Liberu Aurelije Konstancije koji je na molbu svoga sina Venancija dao zasaditi 400 arpena vinograda (o. 50 hektara!!). Oštećeni žrtvenik teško je čitati i tumačiti zbog pojedinih oštećenih i brisanih redova te je do sada objavljeno nekoliko različitih čitanja. Natpis govori o dedikantu koji je vjerojatno bio bivši prokurator vinograda te je u Baranji na svom veleposjedu, vlastitim sredstvima, dao zasaditi veliku površinu pod vinovu lozu te se navode različite vrste poput: kupenske, terminske, valenske i kabaliorske koje su danas nažalost nepoznate. Spominjanje sorti je vrlo rijetko na spomenicima te je time važnost ovog spomenika još veća, a ujedno je i važan spomenik staroitalskom bogu plodnosti, vinove loze i zabave –  Liberu, kojeg se slavilo u doba berbe u pijanim i raspojasanim procesijama. On je kasnije izjednačen s grčkim bogom vina Dionizom, tj. rimskim Bakhom. Općenito su žrtvenici posvećeni Liberu jedan od sigurnih dokaza vinogradarstva i vinarstva na ovom području.

Iz Popovca potječe i, danas nažalost izgubljeni, ulomak natpisa kojeg spominje Matija Petar Katančić, a koji je uz Liberovo i Liberino ime i početak dedikantovog imena SEXT… imao i prikaz berbe grožđa, točnije prikaz seljaka koji iz mješine izlijeva vino u široku posudu, a iza njega žena nosi košaru grožđa. Na reljefu su se vjerojatno još nalazili Bakho i Cerera (božica poljodjelstva).

Nadgrobna stela Tita Aurelija Avita i supruge Ulpije Avijane, Osijek (© Arheološki muzej u Zagrebu)

Nadgrobna stela veterana Tita Aurelija Avita i supruge Ulpije Avijane, pronađena u Osijeku, u gornjem dijelu prikazuje polufigure bračnog para, dok međuprostor prikazuje kantharos iz kojeg se izvijaju vitice vinove loze, svaka s po jednim grozdom. Vitice obavijaju i pilastre koji uokviruju bračni par. Bočne strane stele prikazuju uspravne vitice vinove loze s lišćem na čijim vrhovima stoji po jedan muškarac odjeven u kratku tuniku. Na jednoj strani muškarac podignutom rukom pridržava košaru, a na drugoj muškarac u spuštenoj ruci najvjerojatnije drži grozd, dok je druga uzdignuta ruka možda držala košaru. Prikazi vinove loze i scene s beračima grožđa nisu čest motiv na panonskim nadgrobnim spomenicima, za razliku od Dalmacije u 2. ili 3. st., te se vežu uz Bakhov/Liberov kult.

Ulomci diska volutne svjetiljke s prikazom Libera i vinove loze, Osijek – Pristanište (© Arheološki muzej Osijek)

Na Zelenom Polju u Osijeku su pronađeni i latenski krateri koji potvrđuju konzumaciju uvoznog vina u predrimskom dobu. Dva ulomka diska volutne svjetljke s prikazom nagog Libera s tirsom pored vinove loze te ulomak ACO pehara, otkriveni na osječkom Pristaništu, import su s područja sjeverne Italije te su povezani s vinom. ACO pehar na sebi ima reljefni prikaz košare od pruća i grozdova pod arkadama, a između gornjeg motiva košare i arkada se nalazi natpis: (N?)DVM.ESSE.NECESSARIO.CEDO.BIBER. Natpis završava s listom i pčelom. Mirko Bulat dao je moguću interpretaciju natpisa: AKO SE VEĆ MORA ŽIVJETI TADA ĆU PITI.

Ulomak ACO pehara s prikazom košare i grozdova u arkadama, Osijek – Pristanište (© Arheološki muzej Osijek)

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA

            Iz Vinkovaca (Cibalae) potječe oštećeni žrtvenik posvećen bogu Liberu i božici Liberi (2. st.) koji je dao posvetiti visoki gradski vijećnik Marko Ulpije Front Emilijan. Na lijevoj, užoj, bočnoj strani nalazi se reljefno prikazani vrč, a na desnoj drvena bačva za vino što je jedinstven prikaz u našim krajevima. Ovaj spomenik dokaz je Strabonovom pisanju o dopremanju vina u drvenim bačvama na ove prostore.

Žrtvenik Liberu, posvetio Aurelije Konstancije, Popovac (© Arheološki muzej u Zagrebu)

Žrtvenik Liberu i Liberi, posvetio Marko Ulpije Front Emilijan, Vinkovci (prema: M. Vukov, Instrumenta sacra depicted on votive altars from Croatia, TAF 31, 2021.)

U Vinkovcima su pronađeni i brojni keramički i stakleni vrčevi i čaše, kao i amfore za transport vina, ali i drugi pokretni nalazi koje povezujemo uz vino poput brončane figurice Libera.

U Sotinu (Cornacum) je 1906. godine pronađen žrtvenik posvećen Liberu, s epitetom Pater, od dedikanta Gaja Antonija Sabina, konzularnog beneficijarija nepoznate postrojbe, a koji se danas čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

Žrtvenik Liberu, posvetio Gaj Antonije Sabin, Sotin (© Arheološki muzej u Zagrebu)

Iz antičkih izvora da se zaključiti kako se u Panoniji posebno uspješno počelo baviti vinogradarstvom i vinarstvom nakon melioracijskih zahvata u 2. stoljeću, unatoč prvotnim nepovoljnim uvjetima. Isto tako, lako je zaključiti kako vino panonskih vinograda urodom i kakvoćom nije bilo ravno onom mediteranskom, ali se po broju arheoloških nalaza, koji se čuvaju u čuvaonicama slavonskih muzeja, vidi koliko je važnu ulogu vinogradarstvo i vinarstvo imalo u društvenom, gospodarskom i religijskom životu ovoga kraja u antici.